Google+ Followers

ponedjeljak, 21. siječnja 2013.

SIJEČANJSKI FRAGMENTI


1. E-singlice New York Times-a
New York Times objavljuje kratke e-knjige (e-singles) po cijeni od 1,99 USD. Naslovi su, primjerice, Uspon Applea, Artičoke – recepti iz New York Times-a, Revolucije novog doba... Riječ je o načinu gospodarenja sadržajem ili o novom ruhu za stari sadržaj ili o umijeću stvaranja svježeg novca od starih tekstova. Times od starih reportaža kompilira kratke eseje za „čitanje odjednom“ i primjereno pokazuje vrijednost arhiva novinske kuće. Što bi se sve dalo složiti iz Vjesnikove arhive? Više na http://www.nytstore.com/ebooks.

2. Amazon uklanja prikaze knjiga
U skladu s poslovnom politikom kuće prikazi knjiga nestaju, a njihovi pisci dobivaju odgovor koji uključuje i sljedeće: „Ne dopuštamo prikaze onih osoba ili tvrtki koje imaju financijski interes u proizvodu ili u konkurentnom proizvodu, što uključuje autore, umjetnike, nakladnike, proizvođače ili ostale trgovce koji prodaju proizvod.“ Moglo bi se protumačiti da niti jedan autor ili urednik, jer svaki od njih ima interes u nekom proizvodu, više neće moći objaviti prikaz na Amazonovoj stranici. Uostalom, to su ljudi, koji u skladu sa sve snažnijom tehno-trgovačkom logikom svijeta nakladništva, o knjigama vjerojatno i nemaju što za reći.

3. Neuspjeh e-čitača
Nekoliko je istraživanja (v. npr. http://publishingperspectives.com/2012/11/survey-reveals-a-third-of-e-readers-only-used-once/) pokazalo da e-čitači nisu uređaji koje čitatelji žele. Razvijeni su za ljude koji žele čitati „u miru“, moglo bi se čak reći za zahtjevnije čitatelje, no proizvođači su previdjeli upravo zahtjevnost čitatelja, koji se prepire s tekstom koji čita, želi ga dijeliti, dati, označiti... Proizvođači su e-čitače napravili za prodavače, koji su DRM-om zaključali ne samo sadržaj, nego i čitatelja u čitač. E-čitači su restriktivna i apsurdna tehnologija (barem se osjećam apsurdno dok doslovce prepisujem s Kindlea), a ne nude mnogo više od najjeftinijeg tableta.

4. Odnos autora i nakladnika
Odnosi se mijenjaju, nakladnici su u procijepu između održavanja kvalitete i brze zarade, autori obavljaju mnogo više fizičkog posla tijekom pripreme rukopisa za objavljivanje nego prije 20-ak godina, urednici odlaze iz nakladničkih tvrtki da bi postali književni agenti, trend samizdata, koji katkad postaju broj 1 na ljestvicama bestselera, raste, nudi se bezbroj autorskih platformi kojima je moguće zaobići „tradicionalnog“ nakladnika... Započeo je i dijalog o promjenama i novim ulogama:
http://litflow.de/2012/09/the-future-of-the-author-publisher-relationship/
Author and publisher relations – how publishers stay competitive in digital publishing. White paper survey, www.schilling.dk

5. Cenzura
Mnogo se govori o tržišnoj cenzuri knjige, a one svjetonazorske i političke svako malo se promole u svoj svojoj strahoti. Prošle su godine, tijekom japansko-kineskih prijepora oko otočja Senaku, knjige japanskih autora uklonjene iz kineskih knjižara. Pekinški gradski ured za tisak i nakladništvo istodobno je urednicima izdao jasnu direktivu: vrijeme je da se stajališta ujedine i da se prigrli jedinstveni politički smjer, u kojem nema mjesta za japanske autore (http://publishingperspectives.com/2012/09/murakami-japanese-authors-pulled-from-chinese-bookstores/). Koje su knjige bile paljene, zabranjivane i cenzurirane od 1930. godine naovamo prikazuje simpatična info-grafika na http://www.openroadmedia.com/bannedbooks/.