ponedjeljak, 4. ožujka 2013.

VELJAČKI FRAGMENTI


1. Angry Birds postaju nakladnici…
Angry Birds su se odlučili uozbiljiti i baviti se nakladništvom. Prije dvije godine tiskana je kuharica Bad Piggies Egg Recipes, prošle je godine u suizdavaštvu s National Geographicom objavljena edukativna knjižica o svemiru A furious flight into the final frontier, a ove je uz licenciranje ptičica (Penguin objavljuje 7 knjiga o njima) tvrtka Rovio osnovala vlastiti nakladnički odjel. Zašto? Jer je „važno da djeca čitaju … ne zanima me gdje čitaju niti kako su se zainteresirali za čitanje – važno je da se zainteresiraju“. Ne treba zaboraviti da su Angry Birds ipak – Finci. Više na

2. … a Frank Lampard postaje pisac
Veznjak Chelsea zaključio je da su priče koje vlastitoj djeci priča prije spavanja iznimno vrijedne te ih je odlučio objaviti. Slijedi serija od pet dječjih knjiga, nazvana Frankie's Magic Football, o dječaku, njegovu psu i njegovim prijateljima koji baš vole nogomet. Nakladnik, s kojim je ugovor već potpisan je Little Brown. Više na

3. Najnoviji bestseler na najmnogoljudnijem tržištu je – Finneganovo bdijenje
I urednik je iznenađen, književnici priznaju da bi teško sami sebe natjerali da ponovno čitaju Bdijenje, sveučilišni profesori zaključuju da je „Joyce morao biti mentalno bolestan kad je stvorio takav roman“, no Finneganovo bdijenje trenutno jest kineski bestseler. Više na

4. Antikvarne e-knjige
Amazon je registrirao patent za prodaju antikvarnih e-knjiga, tj. datoteka koje je netko posjedovao, doslovce, „pre-owned digital files“. Naravno, ne prodaju se datoteke, već pristup istima. U praksi, pročitate knjigu na Kindlu, potom je stavite na prodaju, a kada je netko, po nešto povoljnijoj cijeni kupi, briše vam se s uređajima i gubite joj pristup. Više na

5. I 2013. je počela paljenjem baštine…
U posljednjem tjednu siječnja zapaljena je knjižnica u Timbuktuu. U tom su gradu, na rubu Sahare, čuvani rukopisi od kojih neki datiraju u 13. stoljeće. Većina ih je na arapskom i afričkim jezicima, pričaju posve drugačiju priču o „crnoj Africi“, za koju se popularno misli da ima tek oralnu povijest. Točna se sudbina tog neprocjenjivog svjetskog naslijeđa još uvijek ne zna. Više na

6. … i cenzurom u našem vlastitom dvorištu
Cenzura je uvijek cenzura, kako god se manifestirala. Nema teksta bez čitatelja, samo mu oni daju smisao, a osobe željne cenzure nasrtljivi su čitatelji. Autorska kreativnost, snaga i hrabrost stvaranja, ne zaslužuju jadnu ravnodušnost institucija kakvoj je ovih dana izložena Silvija Šesto.

Nema komentara:

Objavi komentar